Damjan: radovi na papiru

Damjan: radovi na papiru

Tokom svoje, sad već višedecenijske i ostvarene umetničke karijere Radomir Damnjanović Damnjan se upuštao u eksperimentisanja i kreiranja u najrazličitijim umetničkim medijima, iako mu je slikarstvo od početka bilo i ostalo primarni iskazni mediji. Crtež je njegov kontinuirani eksperimentalni poligon u kome on uspeva da realizuje dela izvanredne umetničke vrednosti. Crtež je pratio svaku njegovu umetničko-razvojnu etapu, a nekada je spostvenom autonomijom i izražajnom snagom ostvarivao najviše domene umetničke  ekspresije.

 

Od početka njegovo stvaralaštvo bilo je predmet zanimanja mnogih naših i stranih pisaca, istoričara umetnosti, likovnih kritičara, novinara i svih onih koji su se bavili razvojnim tokovima srpske i jugoslovenske likovne umetnosti. Profesor, kustos, likovni kritičar i teoretičar umetnosti - Jerko Denegri pomno je pratio umetnikov razvoj od njegovih samih početaka te je vremenom postao možda i najveći poznavalac Damnjanovog obimnog i plodnog rada. Istražujući taj opus fokusirajući se na crteže koji su nastali u periodu od skoro tri decenije, Denegri publici daje uvid u Damnjanov kompleksni umetnički svet posmatran sada kroz jednu drugačiju prizmu - crtačka ostvarenja. Publikacija “Damnjan - radovi na papiru” izdata u okviru izložbe 2018. godine, predstavlja s toga jedan važan stručni doprinos sveobuhvatnijem razumevanju celokupnog umetničkog opusa.

 

“Pred jednim od mogućih izbora iz višedecenijskog umetničkog opusa Radomira Damnjanovića Damnja na, u ovom slučaju izbora radovana papiru nastalih između 1957. i 1984. godine, još jednom se otvara mogućnost uvida u razmere njegovog poimanja umetnosti, što takođe podrazumeva i prirodu njegovog poimanja sopstvenog životnog postojanja. Jednom prilikom Damnjan je izjavio da „nema ničeg suvišnog u ljudskom duhu“, a tome je dodato da isto tako nema

„ničeg suvišnog u umetnikovom delu“, te dosledno ovim dvema tvrdnjama valjalo bi zaključiti: u svakom listu u sastavu ove selekcije umetnikovih radova sažeto je i ispoljeno njegovo celokupno umetičko verovanje i egzistencijalno ubeđenje.” navodi istoričar i teoretičar umetnosti, prof. Jerko Denegri.